Politika 
U MUP-U TVRDE DA NEMA OBAVEZUJUĆIH STANDARDA 
Crna Gora ograničava dvojno državljanstvo

Međunarodno pravo nije dosad predvidjelo nijedan obavezujući standard u vezi dvojnog ili višestrukog državljanstva i to svaka država uređuje posebno, a Crna Gora zakonom ograničava dvojno državljanstvo.
To je, odgovarajući na pitanje agencije Mina o mogućnostima da državljani Crne Gore dobiju i državljanstvo druge zemlje, rekao sekretar Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i javne uprave Crne Gore Svetozar Đurović.
Đurović je naveo da, prema brojnim dobrim poznavaocima te materije, model sticanja dvojnog državljanstva, otvara više spornih pitanja nego što rješava već postojeće.
"Zbog toga široko postavljeno pitanje dvojnog državljanstva nije često u uporednoj praksi, a još manje je dalo neka konretna dobra rješenja. Iz tog razloga, države sa malim brojem stanovnika ograničavaju dvojno državljanstvo svojim zakonima", kazao je Đurović agenciji MINA.
On je ocijenio da na pojavu sve većeg broja lica sa dvojnim ili višestrukim državljanstvom utiču različiti pravni sistemi u zakonodavstvima pojednih država, kako u načinu sticanja tako i u prestanku državljanstva.
"Pored zakonskog ograničenja dvojnog državljanstva međunarodna praksa, a i Evropska konvencija o državljanstvu poznaje i zaključivanje sporazuma između država na principima reprociteta uz izbjegavanje bilo kakve diskriminacije", kazao je on.
Đurović je ukazao da međunarodno pravo nije do sada "razvilo" nijedan obavezujući standard u vezi dvojnog ili višestrukog državljanstva i da je pitanje političke volje svake od suverenih država da toleriše dvojno odnosno višestruko državljanstvo ili da se vrši njegovo ograničenje.
Prema njegovim riječima, Evropska konvencija o državljanstvu iz 1997. godine neutralna je u pogledu dvojnog odnosno višestrukog državljanstva.
Đurović je ukazao da član 15 konvencije održava činjenicu da određeni broj država u Evropi prihvata dvojno državljanstvo dok su druge evropske države "sklone da ga isključe".
"Time se i ovom konvencijom priznaje pravo svakoj državi da odluči da li će dozvoliti svojim državljanima da posjeduju državljanstvo još jedne ili više država", kazao je on.
Đurović je napomenuo da se važećim Zakonom o crnogorskom državljanstvu koji je stupio na snagu 1999. godine predviđa da crnogorskom državljaninu prestaje crnogorsko državljanstvo, po sili zakona, dobrovoljnim sticanjem državljanstva druge države.
"Istovjetno rješenje je sadržano i članu 24 Predloga zakona o državljanstvu", kazao je on.

(MINA)

Sporna pitanja

Đurović je rekao da u slučaju otvorenih granica i slobodnog protoka ljudi, kao i nedostatka razmjene informacija sa drugim državama u vezi naturalizacije ima problema u kontroli i ograničenju dvojnog državljanstva.
"Konvencija Međunarodne komisije o građanskom statusu iz 1964. godine bavi se pitanjima razmjene informacija o naturalizaciji, ali ona nije operativna jer države međusobno ne informišu", rekao je Đurović.
On je ocijenio da kod dvojnog državljanstva ostaju otvorena neka osjetljiva pitanja ukoliko se dvojno državljnastvo ne uradi međunarodnim sporazumom.
Đurović je naveo da ostaju sporna pitanja zapošljavanja lica sa dvojnim državljanstvom u oblastima javnih djelatnosti koje su u vezi sa bezbjednosnim i odbrambenim pitanjima kao i diplomatska zaštita nosilaca dvojnog državljanstva u trećim zemljama.
Prema njegovim riječima, ostaju otvorena pitanja i sprovođenja sporazuma o readmisiji, neki aspekti političkih prava, pitanja dva ili više mjesta prebivališta i sa tim vezano pravo na pristup socijalnim, ekonomskim i drugim pravima u obje države.

Može i bez međudržavnog ugovora

Portparol Srpske narodne stranke Dobrilo Dedeić ocijenio je da je priča sekretara crnogorskog MUP-a "za novocrnogorce interesantna i dnevno-politički zanimljiva, ali je problem što nije istinita".
- Susjedna Hrvatska, naprimjer, nije zakonom ograničila dvojno državljanstvo, niti je široko ili sumnjivo postavila to pitanje. Hrvatska je, naime, Hrvatima iz Crne Gore neposredno nakon dubrovačke operacije jednostrano omogućila sticanje dvojnog državljanstva. Podsjetiću da niko iz crnogorskog MUP-a tada, niti danas, zbog toga nije paničio, a nijesu postavljani ni bilo kakvi proceduralni problemi. Dakle, bez bilo kakvih bilateralnih ugovora, i poteškoća u proceduri, Hrvati iz Crne Gore su pored crnogorskog dobili i hrvatsko državljanstvo. Pritom su uz pravo glasa u Crnoj Gori oni, između ostalog, dobili isto to pravo u Hrvatskoj-rekao je Dedeić.
On je istakao da Srbi iz Crne Gore, koji su uputili 80.000 potpisa Skupštini i Vladi Srbije za promjenu zakona vezano za dvojno državljanstvo, nijesu ni tražili nikakav bilateralni ugovor dvije vlade.
- Smatramo da Srbija treba da se ponaša na isti način na koji su ovo pitanje riješile Francuska, Bugarska ili Hrvatska. Srpska Vlada i Skupština treba da kreiraju i donesu unilateralno zakonsko rješenje za ovu oblast. Tim zakonom bi trebalo obezbijediti pravo na srbijansko državljanstvo za sve Srbe izvan granica Srbije, a ne samo iz Crne Gore. Ako to već imaju Francuzi, Bugari i Hrvati, ne znam zašto bi Srbija izmišljala ili imala neko rješenje koje bi diskriminisalo bilo koji dio srpskog naroda-zaključio je Dedeić.

V.R.

При получении гражданства в связи с браком с черногорцем, Черногория имеет ли ограничения по поводу первого гражданства субъекта ( российского, например), т.е. есть ли необходимость отказаться от первого гражданства?